DANI KAJKAVSKE RIJEČI

Zlatar 2004.

Tekst: Željko Slunjski

Ovogodišnji Dani kajkavske riječi u Zlataru protekli u drukčijem ozračju u odnosu na ranije godine, što je zasluga organizatora, Grada Zlatara i Pučkoga otvorenoga učilišta dr. Jurja Žerjavića, ali ponajprije agilne Udruge žena Zlatar. Zlatarske su gospođe u svojih sugrađana probudile davno zaspali entuzijazam, tako da se ove godine nisu mogli čuti prigovori gostiju kako Grad ne živi sa svojom manifestacijom koja je u tri i pol desetljetnoj povijesti pridonijela njegovoj afirmaciji. Atmosfera se osjetila već na ulazu u grad, gdje je sve dobronamjernike viseći transparent podsjećao na svetkovinu kajkavske riječi u Zlataru. Ove godine u zlatarskoj Galeriji slika tradicionalne izložbe nije bilo, ali organizator je iskoristio prostor (vodeći računa o racionalizaciji troškova) kao idealno mjesto za domjenke sudionika pojedinih priredaba. I ovdje su žene bile odlučujuće! Temeljito su očistile prostor, oprale od nečistoće potamnjela prozorska stakla, pa i pomele prašinu sa ukrasa fasade oronule zgrade, što u Zlataru godinama nije bio viđen prizor, a trebao bi biti svakodnevicom. Kad su sve postavile na svoje mjesto, galerijski su prostor uresile starim ručnim radovima iz bakinih škrinja pa je tako, uz domjenak, ipak bila i neobična i lijepa etno izložba. K tome, obišle su zlatarske prodavaonice, animirale poslovođe i - put do cilja bio je otvoren. Nije ovih dana u Zlataru bilo izloga, bez obzira je li riječ o Balićevoj prodavaonici konfekcije i tekstila, Preis samoposluživanju, pekarnici "Tuš" ili kafiću "Pri Jani", koji nije odisao atmosferom rane jeseni. Uz zlatnožute plodove zemlje i jeseni, moglo se vidjeti vezenih stolnjaka, kuhinjskih krpa, starih ručnika, kolovrata, zaboravljenih pegli na žar.svega "kak je negda bilo v zlatarskom kraju". Takvi bi zlatarski prizori o Danima kajkavske riječi trebali biti uobičajeni, tim više što pridonose svijesti o kulturi življenja u gradiću.

Ništa bez puhača

Kad je riječ o stvaranju raspoloženja u građana o takvim manifestacijama, doprinos Gradskog puhačkog orkestra ili, kako bi većina rekla, limene glazbe, je nezamjenjiv. U petak, na Dan neovisnosti, pola sata prije početka svečanosti otvorenja u zlatarskoj Sokolani, dvorani što ju je 1910. ovdašnji sin i marijabistrički opat dr. Juraj Žerjavić darovao narodu, počeo je koncert na otvorenome, da bi se s glazbom nastavilo na pozornici. Svečanost su počeli učenici zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića potpomognuti ovdašnjim srednjoškolcima. Ugodno glazbeno iznenađenje bila je klapa "Bistrica" iz Marije Bistrice pokazavši kako se "Popevke sem slagal" i "Vu plavem trnaci" mogu pjevati na klapski način. Svoj pjesnički trenutak imao je i Ivica Jembrih, jedan od najistaknutijih suvremenih kajkavskih pjesnika rođen u Gregurovcu i s višedesetljetnim življenjem i stvaranjem u Međimurju, a KUD"Kaj" iz Zlatar Bistrice, s mješovitim pjevačkim zborom pod vodstvom Jasne Kadoić i tamburaškim orkestrom s dirigentom Pavlom Lackovićem, još su jednom potvrdili ugled koji uživaju u kulturno-umjetničkom amaterizmu naše županije. Ovogodišnje Dane kajkavske riječi otvorio je zlatarski gradonačelnik Marijan Đurek.

Slikom, riječju i pjesmom

Dani kajkavske riječi su, zapravo, skup nekoliko priredbi, ponajprije namijenjen mlađem naraštaju, ali koji sa zanimanjem prate i odrasli. Najstarija je dječja likovna izložba "Čovjek čovjeku". Održava se 37 godina. Za ovogodišnju izložbu organizatoru je prispjelo 665 radova iz 25 osnovnih škola kajkavskoga govornoga područja. Stručno povjerenstvo odabralo je 113 rada , izloženih u predvorju zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića, gdje je izložba održana pod pokroviteljstvom "Modre laste". Posebno je nagrađeno sedam izlagatelja: Vlatka Čiček, Margareta Bali, Simona Bedić, Lana Posarić, Ana Jugović, Ines Gorupić i Matija Petrinić, te voditelj Dragutin Zozzoly iz Osnovne škole Vladimira Nazora Budinščina.

Dvije je godine mlađi Zbor malih pjesnika na kojem je ove godine izvedeno 49 pjesama 44 autora iz 28 osnovnih škola. Pjesme što ih je za javno izvođenje odabralo povjerenstvo u sastavu dr. Stjepko Težak, dr. Joža Skok i prof. Željka Horvat-Vukelja tiskane su i u Zborniku, s iznimno lijepim ilustracijama zlatarskog slikara Miljenka Mlakara koji je, uz Zvonka Dodiga, te pokojne Jasnu Mlakar, Stjepana Draganića i Mirka Svibena, jedan od utemeljitelja i dugogodišnjih organizacijskih sudionika Dana kajkavske riječi.

Petnaest festivalskih popevki

Po tradiciji, najveću pozornost publike privlači završna priredba, Festival dječje kajkavske popevke, kojem je u nedjelju prisustvovao i saborski zastupnik Radimir Čačić, izaslanik predsjednika Republike. Bilo je izvedeno petnaest popevki, za koje su stihove ,izvedene na prošlogodišnjem Zboru malih pjesnika, uglazbili , s više ili manje inventivnosti, sami učenici pod mentorstvom svojih učitelja glazbene kulture, što je samo po sebi neobičnost. I pjevali su ih sami učenici, uz pratnju Tamburaškoga orkestra HRT-a pod vodstvom Siniše Leopolda. Iz Krapinsko-zagorske županije sudionici su bili učenici osnovnih škola iz Lobora, Tuhlja, Zlatara, Oroslavja, Huma na Sutli, Kumrovca, Budinščine i Radoboja. Kao gost nastupio je Radek Brodarec, te recitatori Mateja Škrapec, Tihana Valjak, Tomislav Jajtić, Danijela Čiček i Gordana Valjak. Simpatično, sukladno pučkoškolskom uzrastu, program su vodili Valentina Hudić i Dejan Hitrec. Kad je riječ o spomenutim priredbama bilo bi nepravedno ne spomenuti najzaslužnije za njihovu uspješnost, a to su ponajprije nastavnici zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića , akademski slikar Zvonko Šarčević, Blanka Sviben i prof. Josipa Hopek. Festivalu je prethodio podnevni koncert župnoga zbora Ludbreg u zlatarskoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koji je izveo dojmljivi jednosatni koncert sakralne glazbe pod vodstvom Antuna Kranjčeca i uz orguljsku pratnju časne sestre Kristine Cenkovčan.

Pajdaško sprehajanje

Najposjećenija priredba zlatarskih Dana kajkavske riječi je tzv. "pajdaško sprehajanje" koja je ove godine, nakon prošlogodišnjega odvijanja pod šatorom, na zadovoljstvo mnogih Zlatarščana ponovno vraćena na gradski Trg slobode. Na zapregama, ove ih je subote u Zlataru bilo sedam, pajdaške družine prikazuju razne običaje negdašnjeg življenja u Zlataru. Nazivi govore sami za sebe: "Lončari", "Zagorska svadba", "Duga zimska večer", "Fiškalova kancelarija", "Kiseljenje zelja", "Orači i sejači" i "Bogata jesen". Praćene glazbom Gradskog puhačkog orkestra Zlatar, pajdaške družine krenule su od osnovne škole središnjom zlatarskom ulicom prema župnoj crkvi, gdje ih je s postavljene pozornice pratio žiri, kojemu nije bilo lako odlučiti se o nagradama koje je dodijelio Grad Zlatar. Prva nagrada i 5.000,00 kuna, te "Zlatni lampaš", pripala je "Lončarima", "Zagorska svadba" nagrađena je s 3.000,00 kuna, a "Duga zimska večer" s 2.000,00 kuna. Kako su ovu trećenagrađenu osmislile žene, dodijeljenu nagradu iskoristile su kao inicijalna sredstva u akciji nabave ginekološkog ultrazvučnog aparata za potrebe ambulante Doma zdravlja u Zlataru. Na ovogodišnjem "pajdaškom sprehajanju" posebice valja istaći sudjelovanje starice Katice Trčak iz Velikog Bukovca, koja sudjeluje redovito već petnaest godina, a i na ovogodišnju je priredbu stigle pješice, s košom "bogate jeseni" na leđima i sa dvjema štakama, s obzirom da je ozlijedila nogu. Do kasno u noć na pozornici se odvijao zabavni program. U petak Zlatarščane su zabavljali pjevač Mladen Hitrec i grupa "Kavaliri" iz Bednje, a u subotu simpatije gledateljstva osvojili su "Gumbeki iz Lobora, zatim Ivica Pepelko koji je promovirao svoj CD "Da'l se zmisliš", a Valentina "Za moj kaj". Kantautor Jurica Ruždjak iz Peršavesi naslutio je kako na njega valja računati na hrvatskoj estradi. Veselje je kulminiralo nastupom Krunoslava Kiće Slabinca, za kojega je teško reći je li bolji pjevač, zabavljač ili "vicmaher", a do sitnih noćnih sati svirali su "Fakini" iz Bedekovčine. Medijski pokrovitelji Dana kajkavske riječi bili su Radio Zlatar i Radio "Kaj", a glavni sponzor Presečki group d.o.o. TM Croatiatrans Zlatar.