DANI KAJKAVSKE RIJEČI

Zlatar 2005.

Od pjesama do sprehajanja

Piše: Željko Slunjski

Zlatarščani se žale kako su posljednjih godina tradicionalni Dani kajkavske riječi blijeda slika negdašnjih, kada se na manifestaciju kaja i običaja zlatarskoga kraja dolazilo i iz Zagreba. Pri tom zaboravljaju kako se kazaljka vremena nezaustavljivo kreće i kako u 21. stoljeću ništa ne može biti kao u prošlome, kako treba uhvatiti korak s vremenom i manifestaciju obogaćivati suvremenim sadržajima, a da se pri tom ne naruši tradicija. K tome, to ne može biti moralna zadaća nekolicine entuzijasta, nego organizirani i sustavni posao u koji trebaju biti uključene sve institucije i udruge u Zlataru, te dobronamjerni pojedinci.

Bez obzira na žalopojke, sve priredbe ovogodišnjih 36. Dana kajkavske riječi privukli su pozornost publike, zanemarujući što su paralelno organizirane i zlatarske večeri pod šatorom, uz sudjelovanje zvučnih pjevačkih imena, poput Danijele i Miroslave Škore. Da grad živi sa svojom manifestacijom bilo je vidljivo i po uređenim izlozima prodavaonica.

Kaj u Sokolani

Svečanost otvorenja upriličena je u Sokolani, efektno počevši ulaskom zlatarskih mažoretkinja u žuto-bijelim odorama u dvoranu, uz taktove popevke "Na Sljeme, na Sljeme". Premda djeluju tek dva mjeseca, pod vodstvom Tatjane Blaško,  djevojke su pokazale primjerno svladanu koreografiju. Slijedio je nastup pjevačkoga zbora zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića pod vodstvom Josipe Hopek.

O svečanoj prigodi nije se zaboravilo na utemeljitelje zlatarske svetkovine kaja, ponajprije onih koji su otišli iz života između dviju manifestacija. Minutom šutnje odana je počast omiljenome likovnome pedagogu i afirmiranome slikaru Minji Mlakaru, čija scenografija trajno krasi pozornicu Sokolane , te nedavno preminulome Zvonimiru Dodigu, čije je djelo utkano u temelje manifestacije i ustanova koje skrbe o razvitku kulture u zlatarskome kraju.

Nije se zaboravilo i na pjesnika Ivicu Jembriha, koji je prije pola stoljeća počeo svoj zavidan pjesnički put u Zlataru. Njegove su stihove kazivali zlatarski srednjoškolci Valentina Hudić i Romana Sedak, kojima se pridružuje i Mateja Šarkanj kao voditeljica svečanosti.

Pozornica Sokolane bila je proteklih godina polazište nekolicini danas uspješnih pjevačica, među kojima ponajprije valja spomenuti Barbaru Othman koja je , kao učenica ludbreške osnovne škole, dolazila u Zlatar na festivalske priredbe dječje popevke. Uz pratnju na harfi Tatjane Vukelić danas poznata sopranistica  podarila je publici popevke "Dobro mi došel prijatel" i "Fala", a uz glasovirsku pratnju mladog zlatarbistričkog glazbenika Karla Hubaka otpjevala je "Vre ftičeki spiju...".

Vrhunac raspoloženja uslijedio je kada je na pozornicu izašao združeni orkestar KUD-a "Ilirci" iz Krapine  i KUD-a"Kaj" iz Zlatar Bistrice koji je pratio pjevačke nastupe učenika osnovnih škola iz Zaboka, Brestovca Orehovičkog, Zlatar Bistrice, Zlatara, Lobora i Krapine koji su, pod iskusnim vodstvom Viktora Crneka, podarili Zlatarščanima buket najljepših kajkavskih popevki izvedenih na 20. Svečanostima dječjega kaja u Krapini, u sklopu ovogodišnjega Tjedna kajkavske kulture. Kada je zlatarski gradonačelnik Marijan Đurek proglasio manifestaciju otvorenom, cijela je dvorana zapjevala , zajedno sa zborom osnovne glazbene škole iz Krapine pri OŠ Augusta Cesarca, popevke sem slagal i rožice bral...

Likovni dijalog

Dani kajkavske riječi nisu prošli bez likovna sadržaja. U Galeriji izvorne umjetnosti izlagali su svoja djela članovi Likovne udruge "Zlatarska paleta", njih četrnaest, čiju je revijalnu izložbu autorica predgovora u katalogu, Višnja Slavica Gaboud iz Zagreba, nazvala "Dijalog".

-Nema razumijevanja bez dijaloga. U umjetnosti pogotovo. Dijalog mogu voditi umjetnička djela međusobno ili umjetnik s umjetničkim djelima ili publika. Dijalog je temelj komunikacije, ljudske i likovne. Zato nije neobično što je to naziv ove izložbe- istakla je  Višnja Slavica Gaboud otvarajući izložbu u Zlataru i ne upuštajući se u ocjenu pojedinačnih djela zastupljenih autora.

Dvije priredbe s dugom tradicijom zacijelo su Zbor malih pjesnika i likovna izložba Čovjek čovjeku. Od 377 prispjelih pjesama povjerenstvo je za izvođenje odabralo 47 pjesama 46 autora iz 32 osnovne škole kajkavskog govornog područja. Odabrane su pjesme tiskane u Zborniku što ga je uredila Blanka Sviben, uz likovnog pedagoga Zvonka Šarčevića, oboje učitelji zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića, najzaslužniji za uspješnu organizaciju pjesničkog i likovnog dijela Dana kajkavske riječi koji pripadaju osnovcima.

Kao i ranijih godina i na ovogodišnjem Zboru malih pjesnika sudjelovali su mali čakavci iz prijateljskog Žminja u Istri i štokavci iz Cernika u Slavoniji.

Na izložbi Čovjek čovjeku u predvorju zlatarske osnovne škole  izloženo je 135 radova učenika iz 28 osnovnih škola. Pokrovitelj,  "Modra lasta", svakog je sudionika prigodno nagradio, a posebice posthumno voditelja Rajka Kunerta i njegove učenike iz OŠ Brestovec Orehovički.

Dječje popevke

Nedjelja, treći dan ovogodišnjih Dana kajkavske riječi, protekla je u glazbenu ozračju. U pjevanom misnom slavlju u župnoj crkvi Uznesenja Marijina sudjelovao je pjevački zbor župe Svetoga Martina iz Dugog Sela, koji je nakon svete mise održao i pamtljiv koncert.

U predvečernjim satima, pred opet punom Sokolanom kao i prigodom otvorenja manifestacije, održan je Festival dječje kajkavske popevke. Uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a, pod dirigentskim vodstvom Siniše Leopolda, bilo je izvedeno 14 popevki za koje su stihove s prošlogodišnjega Zbora malih pjesnika uglazbili sami učenici pod vodstvom  svojih učitelja glazbene kulture. Sudjelovali su učenici osnovnih škola iz Budinščine, Kumrovca, Gornja Stubice, Lobora, Tuhlja, Zlatara, Brestovca Orehovičkog, Huma na Sutli, Zagreba, Gornjeg Mihaljevca, Oroslavja i Zlatara.

Kao gošća, nastupila je Josipa Lončar, studentica solo-pjevanja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, koja je kao učenica trećeg razreda osnovne škole iz Kumrovca u zlatarskoj Sokolani, pod stručnim vodstvom svoje učiteljice Zdenke Poljak, pjevala popevke "Moja mati" i "Cvetek" .

Organizatori Dana kajkavske riječi bili su grad Zlatar i Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića, te Radio Zlatar koji je bio i glavni medijski pokrovitelj, uz supokroviteljstvo Zagorskog lista i radijskih postaja KAJ, Hrvatsko zagorje Krapina, Stubica, Zabok i Marija Bistrica. Uspješnosti manifestacije, kao i prošle godine, u mnogome je pomogla i zlatarska Udruga žena.

Pajdaško sprehajanje

Najposjećenija priredba zlatarskih Dana kajkavske riječi je tzv. "pajdaško sprehajanje" koja je ove godine, nakon prošlogodišnjega odvijanja pod šatorom, na zadovoljstvo mnogih Zlatarščana ponovno vraćena na gradski Trg slobode. Na zapregama, ove ih je subote u Zlataru bilo sedam, pajdaške družine prikazuju razne običaje negdašnjeg življenja u Zlataru. Nazivi govore sami za sebe: "Lončari", "Zagorska svadba", "Duga zimska večer", "Fiškalova kancelarija", "Kiseljenje zelja", "Orači i sejači" i "Bogata jesen". Praćene glazbom Gradskog puhačkog orkestra Zlatar, pajdaške družine krenule su od osnovne škole središnjom zlatarskom ulicom prema župnoj crkvi, gdje ih je s postavljene pozornice pratio žiri, kojemu nije bilo lako odlučiti se o nagradama koje je dodijelio Grad Zlatar. Prva nagrada i 5.000,00 kuna, te "zlatni lampaš",  pripala je "Lončarima", "Zagorska svadba" nagrađena je s 3.000,00 kuna, a "Duga zimska večer" s 2.000,00 kuna. Kako su ovu trećenagrađenu osmislile žene, dodijeljenu nagradu  iskoristile su kao inicijalna sredstva u akciji nabave ginekološkog ultrazvučnog aparata za potrebe ambulante Doma zdravlja u Zlataru.

Na ovogodišnjem "pajdaškom sprehajanju" posebice valja istaći sudjelovanje starice Katice Trčak iz Velikog Bukovca, koja sudjeluje redovito već petnaest godina, a i na ovogodišnju je priredbu stigle pješice, s košom "bogate jeseni" na leđima i sa dvjema štakama, s obzirom da je ozlijedila nogu.

Do kasno u noć na pozornici se odvijao  zabavni program. U petak Zlatarščane su zabavljali pjevač Mladen Hitrec i grupa "Kavaliri" iz Bednje, a u subotu simpatije gledateljstva osvojili su "Gumbeki iz Lobora, zatim Ivica Pepelko koji je promovirao svoj CD "Da l se zmisliš", a Valentina "Za moj kaj". Kantautor Jurica Ruždjak iz Peršavesi naslutio je kako na njega valja računati na hrvatskoj estradi. Veselje je kulminiralo nastupom Krunoslava Kiće Slabinca, za kojega je teško reći je li bolji pjevač, zabavljač ili "vicmaher", a do sitnih noćnih sati svirali su "Fakini" iz Bedekovčine.

Medijski pokrovitelji Dana kajkavske riječi bili su Radio Zlatar i Radio "Kaj", a glavni sponzor Presečki group d.o.o. TM Croatiatrans Zlatar.

Zagorskom cugu prva nagrada

Dan bez kiše i relativno topla večer privukli su u subotu na večer na središnji zlatarski Trg slobode brojne Zlatarščane, ali i mještane okolnih mjesta, na središnje godišnje druženje zvano Pajdaško sprehajanje. Sudionika je bilo više nego lani i dobro pripremljeni s pozornice su okupljenima objašnjavali koje običaje i navade zlatarskoga kraja predstavljaju.

Najduhovitiji je bio "doktor kaj", koji je u kovčegu imao različite naprave za dijagnosticiranje bolesti i terapiju. "Težakinje s trsja" bile su vesele i zabavne i nakon cjelodnevna rada u trsju, cestarica je objašnjavala kako u krpanju gradskih rupa zamjenjuje cestara, moglo se vidjeti i čuti kako se ide "v snuboke", a u košarama sudionici sprehajanja imali su , osim obvezne zagorske kapljice, špeka, kram pogače, štruklje od maka i sira, bučnicu, buftle s pekmezom...

Prosudbenoj komisiji nije bilo lako kome dodijeliti prve tri nagrade. Turistička zajednica Zlatara svakog je sudionika nagradila s 500,00 kuna. Prvu nagradu osvojili su mladi, s temom zagorskog cuga, u čemu im je pomogla njihova učiteljica Nevenka Šušlek iz zlatarske Osnovne škole Ante Kovačića. Pripalo im je 5000,00 kuna i tradicionalni "zlatni lampaš". I druga je nagrada pripala mladima, koji bi trebali njegovati običaje i tradiciju svojega kraja. Odred izviđača sa svojom voditeljicom Svetlanom Mezak na Pajdaškom sprehajanju sudjelovao je s prikazom "zagorskog dvorišča". Na pozornicu su se popeli s guskom, objašnjavajući zašto se i kako šopaju guske. Nagrađeni su s 3000,00 kuna. Treća nagrada i 1500,00 kuna pripala je doajenima sprehajanja, obitelji Rogina, s temom mlatitve zobi.

U zabavnome dijelu večeri nastupili su pjevački raspoloženi Rajko Suhodolčan, Ivan Benc, Ivica Pepelko, Potepuhi, Andrija Kos i Duša band, zabavljajući Zlatarščane do duboko u noć.