|
|
| Zlatar se prvi put spominje krajem 13.
stoljeća kao vlastelinski posjed ZLATHARIA. Godine 1433. dobio je borkovečki
vlastelin Grgur Fodroczy od kralja Matije Korvina pravo na održavanje sajmova u
Zlataru, a 1659. godine sajmeno pravo od kralja Leopolda dobio je grof Petar
Keglević-Bužinski. Zahvaljujući svom povoljnom položaju na raskrižju cesta, po
nestanku turske opasnosti Zlatar je kao mjesto počeo vidljivo napredovati, pa
je 1699. godine oštrčki župnik Nikola Šišinački preselio iz Martinščine u Zlatar
središte župe. Na mjestu stare kapele sagrađena je idućem stoljeću nova župna
crkva koja je posvećena 1762. godine.
1873. godine u Zlataru je osnovana prva
čitaonica koja je brojala sedamdesetak članova , a za prvog predsjednika je
izabran Đuro Rukavina. 1907. godine uveden je u Zlatar telefon te osnovana
podružnica Hrvatskog sokola, biciklistički klub "Lastavica" te
pjevački i tamburaški zbor. Iste godine počela su u Zlataru izlaziti dva
tjednika: Pravaški list "Hrvatska Hrvatom" i koalicionoaški
"Zlatarski tjednik ". Obje novine tiskane su u istoj tiskari tj. kod
Viktora Suliboja u Zlataru. Tri godine kasnije, zahvaljujući domaćem sinu
Jurju Žerjaviću izgrađena je Sokolana, a krajem dvadesetih godina prošlog
stoljeća utemeljena je Građanska glazba "Fanfara". 1877. godine
osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, a 1883. godine lovačko društvo.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća
osniva se nogometni klub Oštrc (1922.), te je obilježena dvadeseta obljetnica
Sokolane uz nazočnost sekcije za tenis Lovačkog društva Hrvatske čitaonice.
Prvu školu Zlatar je dobio 1842. godine s
učiteljem Ladislavom Kutnjakom, a zaslugom župnika dr. Mihinića podignute su
1906. g. nedaleko od crkve nova ženska pučka škola i samostan
Ukidanjem podžupanije 1866. godine, nakon
11 godina funkcioniranja, Zlatar je izgubio svoj županijski status te je dalje
ostao samo kotarsko i općinsko središte. Bilo je to za banovanja zloglasnog
Khuena Hederwaryja. Hederwary je 1903. godine morao napustiti Hrvatsku, a te
iste godine izabran je za zlatarskog narodnog zastupnika poznati hrvatski
književnik pravaš Eugen Kumičić.
70-tih godina prošlog stoljeća pa sve do
prvog svjetskog rata, a djelomično i iza njega, Zlatar je bio kula pravaštva.
Svoje najveće administrativno promaknuće doživio je 1875. godine za vrijeme
bana Ivana Mažuranića, kojeg su pravaši inače oštro napadali. Zlatar je, naime,
te godine postao i podžupanijskim središtem. Zlatarska podžupanija obuhvaćala
je negdašnji zlatarski i stubički kotar te dijelove krapinskog i svetoivanskog
kotara pa se protezala od Ivanšćice do Zagrebačke gore.
Na parlamentarnim izborima 1935. godine u
zlatarskom kotaru pobjedili su predstavnici HSS-a. Nakom općinskih izbora 1937.
godine HSS preuzima vlast i u zlatarskoj općini kojoj je na čelo došao seljak
Mirko Sviben. On je među prvim svojim akcijama opet istaknuo hrvatsku zastavu i
dao maknuti ćirilične natpise po Zlataru. Uz jednogodišnji prekid ostao je
načelnikom da svibnja 1945. godine. U Drugom svjetskom ratu napadali su Zlatar
partizani dva puta. Prvi put u listopad u 1943. i drugi put u siječanju 1944.
godine, ali su u njega definitivno ušli tek 9. svibnja 1945. kadd ga je već
bila napustila posadakojom je bio zapovijedao bojnik Miroslav Kopjar.
Godine 1955. Zlatar je prestao biti
kotarskim središtem, a 1962. godine oduzeta mu je i općina.
Sedamdesetih godina u doba hrvatskog
proljeća, u Zlataru je bilo najjače nacionalno gibanje na području općine, ali
i najjača represija poslije Karađorđeva. Za nacionalizam su optuženi Dani
kajkavske riječi, Kulurno-prosvjetno društvo "Zlatarjeve", osnovna
škola, gostionica "Geza", motel "Ivančica", Aktiv omladine
i dr.
|
|
 
|
| |
|
| |
 |
| |
|
traži vijest
|
| |
| arhiva vijesti |
| |
|
Vizija grada Zlatara
|
Želimo da nam grad bude ekonomsko, obrazovno, kulturno i turističko središte sjeveroistočnog dijela Krapinsko-zagorske županije; grad privlačan lokalnom pučanstvu i mladim ljudima, te domaćim i inozemnim investitorima; zdravi grad po mjeri čovjeka, čiji je boljitak zasnovan na principima održivog razvoja. U ljepotama našeg kraja neka uživaju naši stanovnici, a isto tako poslovni ljudi i turisti koji će naći zadovoljstvo u prekrasnoj prirodi, kulturnoj baštini, dobroj kapljici i jelima.
|
| |
|
korisno
|
| |
|
| HNB - srednji |
| EUR |
1 |
7,289053 |
| GBP |
1 |
8,786226 |
| USD |
1 |
5,711529 |
|
| |
|
|
| |
|
|
|
){kind=link}
){kind=link}